Obnovljivi izvori energije i zakonodavni okvir
Na mnoštvu portala moguće je dobro se informirati o obnovljivim izvorima energije (voda,vjetar, sunce, biomasa). Obnovljivi izvori energije kao što znamo imaju vrlo važnu ulogu u smanjenju emisije ugljičnog dioksida (CO2) u atmosferu. Smanjenje emisije CO2 u atmosferu je politika Europske unije.
Povećanje udjela obnovljivih izvora energije povećava energetsku održivost sustava. Također pomaže u poboljšavanju sigurnosti dostave energije na način da smanjuje ovisnost o uvozu energetskih sirovina i električne energije. Očekuje se da će obnovljivi izvori energije postati ekonomski konkurentni konvencionalnim izvorima energije poglavito u dugom razdoblju.
U Hrvatskoj, obnovljive energije dobivaju sve više na značenju. Potrebe za energentima rastu i trenutno Hrvatska pokriva samo 48% iz vlastitih izvora (nafta, zemni plin, drvo i vodena energija).
Vlada RH uočila je ove probleme i želi potaknuti korištenje obnovljivih izvore energije, kako bi popravila negativnu energetsku bilanca Hrvatske. Cilj je povećanje udjela energije iz obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji na 6% do 2010. godine te na 23% do 2030. godine.
Ono što je manje poznato investitorima (pravnim i fizičkim osobama) je zakonodavni okvir i administrativna procedura za obnovljive izvore energije i kogeneraciju u Hrvatskoj.
Praksa ukazuje da je proces pripreme i izgradnje postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije i kogeneracije u Hrvatskoj složen organizacijski proces koji je kao takav uvjetovan društvenim, ekonomskim, pravnim, ekološkim, tehničko-tehnološkim i drugim razlozima
Taj proces možemo podijeliti u više faza na način da pojedina faza obuhvati osnovne pravne akte koji nastaju kao rezultat aktivnosti provedenih u pojedinoj fazi. Temeljna je naravno pripremna faza koja obuhvaća prikupljanje i proučavanje ulaznih informacija te priprema preliminarnih dokumenata za izgradnju postrojenja. Nastavlja se ishođenjem različitih rješenja, odobrenja, dozvola i sklapanja ugovora (ugovora o priključenju na elektroenergetsku mrežu, sklapanje ugovora o koncesiji, ugovora o otkupu električne energije i td.).
Cjelokupni postupak zahtjeva poznavanje različitih zakonskih odredbi i Pravilnika od kojih navodim neke kao:
- Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima
- Zakon o prostornom uređenju i gradnji
- Zakon o zaštiti okoliša
- Zakon o energiji
- Zakon o tržištu električne energije
- Pravilnik o korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije
- Pravilnik o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača električne energije
Zakon o tržištu električne energije (ZTEE) propisuje da građevine za proizvodnju električne energije (proizvodni objekti) mogu graditi pravne ili fizičke osobe pod uvjetom da proizvodni objekti koje namjeravaju graditi udovoljavaju kriterijima utvrđenim u postupku izdavanja energetskog odobrenja za izgradnju proizvodnih objekata propisanih ovim Zakonom.
Proizvodni objekti koji koriste obnovljive izvore energije i visokoučinkovitu kogeneraciju, pored načela i kriterija ZTEE, trebaju udovoljavati i posebnim načelima i kriterijima koji se utvrđuju Pravilnikom o korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije. Vidljiva je kompleksnost i međusobna povezanost zakona i pravilnika što pretpostavlja kako sam naveo dobro poznavanje zakonskih odredbi.
Postupovni proces može implicirati i druge pravne radnje investitora. Investitor koji se odlučio provesti aktivnosti na pripremi izgradnje postrojenja najčešće mora, iz različitih razloga formalizirati svoju namjeru izgradnje. Pravni akti o namjeri izgradnje mogu imati različit sadržaj, pravnu formu i namjenu. Kada izrađuje ponudu za natječaj, to može biti interna odluka investitora o planovima izgradnje postrojenja. Dalje, investitor može odlučiti da u svrhu realizacije projekta osnuje posebno trgovačko društvo u svom vlasništvu (tzv. projektno društvo). Ili ako ima namjeru ostvariti suradnju s s još nekim poslovnim partnerom, tada to može biti i pismo namjere upućeno tom poslovnom partneru ili trećima radi zajedničkog ulaganja u izgradnju postrojenja. Osnova ulaganja može biti u ugovoru o ortaštvu, prema odredbama Zakona o obveznim odnosima ili društvenom ugovoru prema odredbama Zakona o trgovačkim društvima.
Na kraju pogledajmo kako izgleda ishođenje prethodnog energetskog odobrenja kao jedna od faza procesa:
Zahtjev za izdavanje prethodnog odobrenja podnositelj zahtjeva i budući investitor podnosi u
Ministarstvu gospodarstva, a mora priložiti:
1.izvadak iz katastarskog plana za katastarsku česticu na koju se postavlja ili gradi uređaj za ispitivanje potencijala obnovljivih izvora energije i/ili planira izgradnja postrojenja,
2. izvadak iz sudskog registra, odnosno za fizičku osobu izvadak iz obrtnog registra u Republici Hrvatskoj ili potvrdu o prebivalištu u Republici Hrvatskoj,
3. potvrdu porezne uprave o plaćanju svih dospjelih poreznih obveza i obveza za mirovinsko i zdravstveno osiguranje i druga javna davanja,
4. ovjerovljenu izjavu o nekažnjavanju pravne osobe i fizičke osobe u svezi sa sudjelovanjem u kriminalnoj organizaciji, korupciji, prijevari ili pranju novca, koju daje fizička osoba za sebe i/ili kao odgovorna osoba podnositelja zahtjeva,
5. preliminarnu analizu opravdanosti izgradnje postrojenja i priključka na elektroenergetsku mrežu s tehničko-ekonomskim podacima i podacima prostornog uređenja.
Prethodnim odobrenjem stječu se, ovisno o vrsti i potrebama pojedinog postrojenja, sljedeća prava:
-upis projekta u Registar OIEKPP čime se stječe status nositelja projekta,
-ispitivanje potencijala obnovljivih izvora energije unutar prostora ispitivanja,
-uređenje imovinsko pravnih odnosa na zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske
Ovdje je ukratko prikazan mali djelić složene problematike. Jasno, kod manjih poduzetničkih aktivnosti ili osobnih aktivnosti manjeg intenziteta cjelokupni proces je jednostavniji, ali svejedno zadire u mnoštvo zakonskih propisa. Nije svejedno graditi vjetropark ili jednu ili dvije vjetrenjače, solarnu stanicu i sl. Ipak, na samom početku poželjno je sjetiti se Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima koji definira susjedske odnose, služnosti, pojam nekretnine kao i Zakona o prostornom uređenju i gradnji koji definira građevinsko zemljište, građevnu česticu, gradnju, građevinu, Građevinu s utjecajem na okoliš, postrojenje kao i investitora.
Stevo Karaica
